Kako razumijevanje zarada kompanija može pomoći u donošenju boljih investicijskih odluka?

Kod ulaganja na dioničkim tržištima, ali i ostalim dijelovima tržišta kapitala, najbitnije je osvijestiti što očekujemo od naših ulaganja. Kako bismo donijeli informiranu odluku koju investiciju odabrati, potrebno je razumijevanje određenih faktora. Jedan od ključnih faktora, ako ne i najvažniji, kod donošenja odluke o ulaganju na dioničkom tržištu su zarade kompanija. Povijesne, ali još i bitnije, očekivane buduće zarade. Gledajući povijesna kretanja dioničkih indeksa i zarada kompanija koje čine taj indeks može se zaključiti da upravo zarade imaju ključan utjecaj na kretanje dioničkih indeksa u dugom roku. Drugi bitan faktor kod donošenja odluke je omjer cijene dionice i zarade po dionici. Taj faktor daje bolji uvid u trenutnu podcijenjenost ili precijenjenost određene dionice ili indeksa, ali više o tome nekom drugom prilikom.

Što su zapravo zarade kompanija te kako stvoriti očekivanja o njihovom kretanju u budućnosti? 

Zarade su zapravo žargonski termin investicijske industrije za računovodstveni pojam poznat kao neto dobit. Po definiciji, neto dobit je razlika između prihoda i rashoda poduzeća u određenom vremenskom periodu. Najčešće govorimo o neto dobiti na kvartalnim, polugodišnjim i godišnjim razinama. Dakle, povijesne zarade kompanija lako možemo iščitati iz financijskih izvješća i stvoriti temelj za pretpostavke budućeg poslovanja koje će rezultirati budućim zaradama. Kako bismo što kvalitetnije došli do pretpostavki budućeg poslovanja potrebno je proučiti makroekonomska kretanja i očekivanja, trendove industrije u kojoj određena kompanija posluje te same specifičnosti i planove iste kompanije.

Očekivane zarade kao jedan od inputa za donošenje investicijskih odluka

Agregirana očekivanja svih analitičara za sve kompanije na nekom tržištu kreiraju očekivanja o kojima možemo čitati u financijskim novinama i koja možemo pronaći kod različitih pružatelja financijskih podataka. Upravo te podatke institucionalni investitori aktivno prate i koriste ih kao jedan od inputa za donošenje investicijskih odluka.

Pa pogledajmo kako su se kretali prihodi i zarade nekih regionalnih kompanija kroz povijest i pokušajmo iz toga nešto zaključiti za budućnost. Za potrebe ovog bloga kreiran je (koncentriraniji) indeks hrvatskih i slovenskih dionica. Hrvatski indeks čine: Valamar Riviera, Hrvatski Telekom, Končar, Atlantic Grupa, Adris, Podravka, Zagrebačka banka, Ericsson Nikola Tesla i Arena Hospitality Group. Slovenski indeks čine: Krka, NLB, Petrol, Zavarovalnica Triglav, Pozavarovalnica Sava i Luka Koper. 

Hrvatske kompanije ostvarile rast prihoda i dobiti...

U promatranom razdoblju hrvatske kompanije su ostvarile rast prihoda po godišnjoj stopi od 6,5% i rast dobiti od 9,5%, ali možemo primijetiti da rast oba pokazatelja nije bio pravocrtan. Prvi značajniji događaj koji je imao utjecaj na poslovanje kompanije je pandemija Covida. Iako je ostavila vidljiv trag na prihodima, pad dobiti kompanija je bio znatno veći. Ukoliko uzmemo u obzir da 30% indeksa čine kompanije koje su u potpunosti ili značajnijim dijelom direktno izložene turizmu, brojka nas ne treba ni čuditi. Međutim, brzina oporavka i na strani prihoda i na strani dobiti je impresivna (na grafovima niže prikazat ćemo kretanje i po kompanijama). Drugi, za dugoročne rezultate kompanija još bitniji, događaj u posljednjih pet godina je inflacija uzrokovana pandemijom Covida i ratom u Ukrajini koji je značajno utjecao na cijene energenata. U okruženju u kojem su porasle cijene apsolutno svega, kompanije su bile primorane, ponekada i drastično, povećavati cijene da bi taj trošak prelile na krajnjeg potrošača.

Gledajući agregatne rezultate možemo zaključiti da su hrvatske kompanije u tome i uspjele, međutim na donjim grafovima vidjet ćemo da je najveći doprinos takvim rezultatima imala Zagrebačka banka koja je zbog rasta kamatnih stopa ostvarila značajno bolje rezultate u 2023. godini. Ne treba umanjiti ni kontribuciju (i) Končara, koji na valu zelene tranzicije ostvaruje izvrsne rezultate u posljednje dvije godine s knjigom narudžbi na rekordnim razinama. (ii) Podravka, koja iz godine u godinu bilježi konstante stope rasta prihoda koji su popraćeni i rastom dobiti. (iii) Hrvatski Telekom, koji je kapitalizirao relativno visoke investicije u posljednjim godinama i ostvario snažan rast dobiti u prethodnoj godini. (iv) Adris, koji konstantno raste u sva svoja tri glavna operativna segmenta (turizam osiguranje i zdrava hrana) i ulazi u značajna ulaganja u obnovljive izvore energije. (v) Valamar Riviera, koja je u rekordnom roku oporavila od šoka Covida i nastavila sa izvrsnim poslovanjem i daljnjim investicijama u portfelj te (vi) Ericsson Nikola Tesle, na čije rezultate nije pretjerano negativno utjecao čak ni izlazak iz relativno velikog posla zbog sankcija u Bjelorusiji.

S druge strane, veća koncentracija kreiranog indeksa slovenskih kompanija podložnija je utjecaju pojedinačne kompanije, pogotovo kada je riječ o Petrolu, po prihodima najveća regionalna kompanija, a posluje na relativno volatilnom tržištu (maloprodaja naftnih derivata i proizvodanja i prodaja električne energije iz obnovljivih izvora).

Analiza prihoda slovenskog indeksa: Utjecaj Petrola, rast NLB-a i Luka Koper, te stabilnost Krke u petogodišnjem razdoblju

Pad prihoda slovenskog indeksa u 2020. je posljedica pada prihoda Petrola koji, iako nema najveći ponder, zbog visine svojih prihoda znatno utječe na indeks. Zbog istog razloga vidimo snažan rast prihoda u 2022. kada je zbog viših cijena energenata, prihod Petrola pogurao prihode prema višim razinama. Generalno, prihodi kreiranog indeksa kompanija rasli su po stopi od 9,7% godišnje u ovih pet promatranih godina, a neto dobit rasla je stopom od 10,5%. Krka (i), kao najveća kompanija, ali kompanija iz defenzivnog sektora, u skladu sa svojim planom raste po relativno nižim stopama, ali stabilnim (prosječni rast prihoda 6,4% a dobiti 5,1% godišnje). Čak ni situacija izazvana ratom u Ukrajini nije negativno utjecala na njihov rezultat, iako im je istočna Europa glavno tržište, a Rusija najveće pojedinačno tržište. NLB (ii) je na krilima rasta kamatnih stopa i dviju uspješnih akvizicija u regiji (Komercijalna banka i Sberbanka) narasla do poslovnog rezultata od skoro milijardu EUR u 2023. i dobiti preko 550 mil. EUR. Snažna bilanca omogućava daljnje akvizicije i organski rast kroz povećanje loan/depozit omjera. Uprava ne skriva intencije za daljnjim akvizicijama u regiji. Za osiguravajuće kuće 2024. bi napokon trebala biti godina rasta nakon dvije teške godine. Posljednje dvije godine obilježene su snažnim nevremenom u Sloveniji koje je uzrokovalo poplave i posljedično velike štete te promjena zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje taj dio poslovanja čine neodrživim. Posljednje,  Luka Koper koja se specijalizirala kao jedna od najvećih kontejnerskih luka na Jadranu i jedna od najvećih luka za prijevoz automobila u Europi bilježi odlične rezultate i konstanti rast. Izgradnja drugog kolosijeka pruge Koper-Divača, otvara daljnji prostor za rast prijevoza tereta koje prati CAPEX unutar luke same.

Ulaganjem u Erste Adriatic Equity ulažete u regionalne dionice

Sve navedeno, uz pozitivno makroekonomsko okruženje u regiji, posebno u Hrvatskoj gdje BDP raste brže od prosjeka EU, predstavljaju snažan temelj za daljnji razvoj poslovanja odabranih kompanija. Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je blagi rast likvidnosti na domaćem dioničkom tržištu te 2023. godina je godina kada su fundamenti na razini kompanija preslikane na performans dioničkog indeksa zbog kojeg su i fondovi koji ulažu u regionalna dionička tržišta, a ERSTE ADRIATIC EQUITY je jedan od najvećih u Hrvatskoj, ostvarile relativno bolji rezultat nego fondovi koji ulažu na razvijenija tržišta. Nadamo se i vjerujemo da 2023. godina i rezultati ostvareni do sada čine izvrstan temelj za daljnji rast poslovanja kompanija koji će se preslikati i na tržištu kapitala.