Erste Money Market imovinom premašio 100 milijuna eura

Erste Money Market, u manje od dva mjeseca od osnutka, 5. ožujka 2024. godine, prikupio je imovinu u vrijednosti preko 100 milijuna eura. Erste Money Market je niskorizični novčani fond namijenjen fizičkim i pravnim osobama s kraćim horizontom ulaganja. Fond je osmišljen tako da investira u vrlo likvidne trezorske zapise, državne obveznice kratkog dospijeća te u depozite poslovnih banaka po trenutačno visokim atraktivnim kamatnim stopama na tržištu. Ivana Kunstek, CFA direktorica odjela upravljanja fondovima u Erste Asset Management, podijelila je s nama nekoliko odgovora vezanih za uspjeh fonda, opisala nam je sam fond te trenutne uvjete na tržištu.

100 milijuna eura imovine fonda je respektabilan iznos koji je ostvaren u relativno kratko vrijeme. Koji su razlozi takvog ostvarenog rezultata i koja je tajna uspjeha?

Jednostavan i lako objašnjiv proizvod te povoljan tajming – mislim da su to glavni razlozi koji stoje iza naših prvih 100 milijuna. Kao prvo, klijenti su izvrsno prihvatili Erste Money Market. Uplate stižu iz svih regija, preko svih prodajnih kanala, a posebno nas veseli činjenica da preko 50 % klijenata čine novi klijenti koji prije nisu držali niti jedan naš investicijski proizvod. To je najveća dodana vrijednost i najbolji dokaz ozbiljnosti i dosega pristupanju klijentima do sada. Kao drugo,  Erste Money Market fond je izrazito niskog rizika, jednostavan i lako objašnjiv, nema izlaznih naknada, nema preporučenog roka držanja sredstva kako bi se ostvario neki očekivani prinos, ulaže u iznimno kratkoročnu imovinu pa cijena udjela ne bi trebala puno oscilirati. Ovaj fond u principu predstavlja alternativu držanju novca na a-vista računu s poprilično jasnom matematikom. A-vista sredstva trenutačno su dostupna i ne nude nikakvu kamatu. Sredstva uložena u Erste Money Market trenutačno su dostupna i nude trenutačni prinos na europskim novčanim tržištima …a taj prinos nije zanemariv. Kamatne stope i prinosi trenutačno su na razinama koje nismo imali u zadnjih 15ak godina. Dodatno, kamatne stope na kraća dospijeća trenutno nude više od kamatnih stopa na duža dospijeća čime se investitori na jako kratki rok ne moraju odreći svog prinosa što je inače čest slučaj. Da se razumijemo, to je vremenska anomalija i to će se promijeniti, ali to je naša trenutna stvarnost i sigurno je pridonijela uspjehu ovog fonda.

Struktura fonda se čini vrlo jednostavna, je li lako upravljati s tolikim iznosom koji su nam klijenti povjerili?

Osnivanje novčanog fonda podrazumijevalo je pridržavanje nešto strožih regulatornih zahtjeva, pogotovo u pogledu likvidnosti i koncentracije imovine.  Kada smo razmišljali o koncipiranju fonda vodili smo se mišlju da nam likvidnost i dostupnost velikom broju državnih izdanja moraju biti apsolutni prioritet. Upravo iz tog razloga, osim u depozite, imovinu ulažemo na tržišta koja njeguju institut državnih trezorskih zapisa, imaju veliki broj izdanja i daju nam svakodnevni pristup likvidnosti, neovisno o veličini naše imovine, bilo da imamo viška sredstava koja moramo uložiti, bilo da imamo najavljene isplate koje moramo financirati prodajom imovine ili smanjivanjem depozita. Trenutno držimo 20% imovine u depozitima kod hrvatskih banaka dok je ostatak uložen u trezorske zapise EU zemalja, dominantno Francuske, Austrije, Italije, Španjolske, Njemačke i Nizozemske.

Svatko od nas želi zaraditi, no puno njih nije spremno riskirati u velikoj mjeri. Što govori potražnja klijenata za ovakvim proizvodom?

Ako pričamo o investiranju, Hrvati su jedan jako konzervativan narod pa stoga i ne čudi potražnja za jednim jako konzervativnim proizvodom. Šteta, jer ostvarivanje većih prinosa podrazumijeva ipak nešto duži investicijski horizont i ulaganje u rizičnije imovinske klase. Nekako se čini da to znaju svi osim nas. Gledano na nivou naše industrije, manje od 20% svih UCITS fondova čine dionički fondovi, a preko 50% čine obvezničke strategije. S druge strane, gledano na nivou EU, skoro 45% imovine svih UCITS fondova čine upravo dionički fondovi, a manje od 25% odnosi se na obvezničke fondove! Dobra vijest je da ima potencijala za promjenu tih omjera jer je većina ljudi s viškom sredstava zapravo poprilično ležerna po pitanju investiranja i ne radi ništa osim držanja novaca na računu ili sporadičnog depozita. Iz tog razloga, otvaranje ovog fonda, ma koliko konzervativan on bio, ipak smatramo prvim korakom k stvaranju zdravih financijskih navika kod naših novih klijenata. Nadamo se da će jednom kad se naviknu na osjećaj da nisu svi novci uvijek na računu, razmisliti i o našim rizičnijim opcijama, koje bi im u dužem vremenskom razdoblju trebale donijeti i veće povrate.   

Što klijenti mogu očekivati prema vašem mišljenju? Do kada će biti ovakvi uvjeti na tržištu?

Novčani fond nudit će uvijek trenutne prinose na novčanom tržištu, a ovisno o stopama koje će banka nuditi klijentima na depozite, biti će više ili manje atraktivan. Zbog nepostojanja investicijskog horizonta, osobno, ovaj fond ne smatram pravim ulaganjem, već isključivo pametnim načinom sklanjanja gotovine za koju mislite da bi vam uskoro mogla zatrebati. Idealan je za retail klijente koji na ovaj način imaju pristup boljim stopama depozita, a sredstva su im dostupna odmah ili za firme koje nemaju vremena ili volje brinuti se oko plasiranja viška sredstava, a žele da su im sredstva dostupna odmah. Najvažnija pretpostavka investiranja u pravom smislu te riječi uvijek je bio i uvijek će biti duži horizont ulaganja. Ako pogledamo strukturu ulaganja EU zemalja s kojima se volimo uspoređivati (45% dionički fondovi, 25% obveznički), mislim da je jasan smjer kojim bi trebali ići.