Kako se hrvatsko gospodarstvo nosilo s izazovima posljednjih godina?
Posljednjih pet do šest godina donijelo je značajne promjene na globalnoj i domaćoj gospodarskoj sceni. Da bismo ih razumjeli, moramo ih sagledati kroz prizmu ključnih događaja koji su oblikovali ekonomske tokove.
Teško je zaboraviti 2020. godinu i pandemijsku krizu koja je zahvatila cijeli svijet. Vlade su na pandemiju odgovorile strogim mjerama, što je praktički zaustavilo ekonomske aktivnosti. Ljudi iz mnogih industrija ostali su kod kuće, primali plaće, ali nisu mogli raditi zbog restriktivnih mjera. Kako bi spriječile gospodarski kolaps i osigurale egzistenciju građanima, vlade su se masovno zaduživale, uz podršku središnjih banaka koje su kroz kvantitativno popuštanje upumpale goleme količine novca u sustav i održale troškove zaduživanja na niskim razinama.
Međutim, smanjena proizvodnja uz zadržanu potražnju dovela je do problema u opskrbnim lancima, čime su započeli prvi inflatorni pritisci. Nakon pandemije 2020. godine, 2021. je donijela otvaranje gospodarstva i ekonomski oporavak nakon procjepljivanja populacije. Situacija se činila stabilnijom, no tada je uslijedio novi šok – u veljači 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu. Sankcije koje su zapadne zemlje uvele Rusiji uzrokovale su drastičan rast cijena energenata, što je dodatno potaknulo inflaciju. Svijet se suočio s razinama inflacije kakve na Zapadu nisu viđene od 1980-ih godina.
A gdje je u svemu tome Hrvatska? Gledajući brojke, prošla je iznenađujuće dobro. Budući da je 2020. bila jedna od najpogođenijih zemalja EU-a zbog visokog udjela turizma u BDP-u, Hrvatska je proporcionalno dobila najviše sredstava iz EU fonda za oporavak. To je omogućilo snažan rast od 2021. do 2024. godine – hrvatsko gospodarstvo u tom je razdoblju ostvarilo jedne od najviših stopa rasta u EU.
Danas, uspoređujući s razdobljem 2018.-2019., hrvatsko gospodarstvo stoji relativno bolje, a i u odnosu na EU prosjek bilježimo pozitivne trendove. Prema aktualnim prognozama, taj će se proces ekonomske konvergencije nastaviti i u nadolazećim godinama.
Indeksirani kumulativni rast BDP-a.
BDP per capita.
Tko su pobjednici posljednjih godina?
Nema sumnje da je pandemija imala snažan negativan utjecaj na određene sektore, posebno na turističke kompanije u Hrvatskoj. No, brojke pokazuju da im je trebalo svega nekoliko godina da se u potpunosti oporave i nadmaše rezultate iz pred pandemijske 2019. godine.
S druge strane, dok su turističke tvrtke prolazile kroz težak period, određene industrije bilježile su značajan rast. U Hrvatskoj su među najvećim dobitnicima bile prehrambene kompanije poput Podravke i Atlantica, koje su profitirale zahvaljujući povećanoj potražnji za osnovnim prehrambenim proizvodima. Posljednje tri godine svjedočimo i izuzetnom procvatu Končara, nekada uspavanog industrijskog diva. Tvrtka je sjajno iskoristila europski Zeleni plan i ubrzani prijelaz na obnovljive izvore energije. Njegov široki portfelj pokriva gotovo cijeli lanac opskrbe električnom energijom – od proizvodnje i transformatora do prijenosa, pa čak i kućanskih uređaja koje svakodnevno koristimo.
Visoka inflacija potaknula je središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što je najviše koristilo bankarskom sektoru. Na Zagrebačkoj burzi među najvećim dobitnicima našle su se Zagrebačka banka i HPB, čiji su rezultati posljednjih godina značajno porasli. Među tvrtkama koje su profitirale zahvaljujući promjenama u načinu poslovanja ističe se Ericsson Nikola Tesla, najveća hrvatska IT kompanija. Digitalizacija i fleksibilni modeli rada, uključujući rad od kuće, postali su standard za mnoge tvrtke, što je donijelo pozitivne učinke na Ericssonovo poslovanje. Hrvatski Telekom također je odigrao ključnu ulogu u tehnološkom razvoju zemlje, postavši najveći investitor u infrastrukturu u Hrvatskoj, što se već odražava na njegovim financijskim rezultatima.
Slovenske perjanice – manje tržište, ali snažne kompanije
Za razliku od Hrvatske, slovensko tržište kapitala je manje i ima ograničen broj izlistanih kompanija, no među njima se nalaze pravi regionalni lideri.
Najpoznatija slovenska tvrtka, Krka, ubraja se među deset najvećih svjetskih proizvođača generičkih lijekova i bilježi kontinuirani rast svih ključnih financijskih pokazatelja. NLB grupa postala je najveća banka na prostoru bivše Jugoslavije, s bilancom većom od 27 milijardi eura.
Uz Krku i NLB, Slovenija se može pohvaliti i snažnim igračima poput Petrola, jedne od najvećih kompanija u regiji po prihodima, te vodećih osiguravatelja Triglav i Sava Re. Posebno zanimljiva postaje Luka Koper, koja se ubrzano razvija u jednog od ključnih lučkih čvorišta u europskim okvirima.
Ali kretanje prihoda Petrol nije utjecalo na kretanje neto profita indeksa koji je na rastućoj putanji.
20 godina rada fonda: Uspjesi, izazovi i pogled unaprijed
U proteklih 20 godina Erste Adriatic Equity prošao je kroz mnoge uspone i padove, a među ključnim događajima koji su oblikovali tržište kapitala posebno se ističu gospodarska kriza iz 2008. i propast Agrokora.
Svima je poznato koliko je Hrvatskoj trebalo da se oporavi od recesije koja je započela 2008. godine – stvarni gospodarski rast počeo je tek ulaskom u Europsku uniju 2013. godine, što potvrđuju i ekonomski pokazatelji. Još jedan snažan udarac domaćem tržištu kapitala bila je kriza Agrokora, koja je značajno utjecala na cijene dionica na Zagrebačkoj burzi. Neke od vodećih kompanija, poput Leda, Jamnice i Zvijezde, povukle su se s burze i više se nisu vratile.
Pravi oporavak hrvatskog tržišta kapitala vidimo tek posljednjih nekoliko godina. Zanimljivo je da je hrvatski CROBEX indeks u posljednje tri godine nadmašio američki S&P 500, što pokazuje koliko su regionalna tržišta postala atraktivna. Slovenske dionice također bilježe odlične rezultate, dok se u pogledu rasta cijena dionica posebno ističe rumunjsko tržište – najveće među ovima u regiji.
Gledajući sve ove promjene, jasno je da Erste Adriatic Equity danas nije isti fond kakav je bio 2008. godine. Tržišta u koja ulaže drastično su se promijenila – na bolje. Regulativa je jača, gospodarstva stabilnija, a kompanije otpornije, što pruža dodatnu sigurnost ulagačima. Također, prosječni investitor danas ima znatno više znanja o tržištu kapitala nego prije 15-ak godina. Ako pogledamo trenutnu cijenu udjela fonda od 141 (21.02.25.), jasno je da su prinosi bili značajni, posebno uzimajući u obzir da je fond prije nekoliko godina bio ispod 65. Neki investitori možda nisu iskoristili ovu priliku, ali prilike na tržištu uvijek dolaze i važno je biti spreman za njih.
Hrvatska u NATO-u, EU i Eurozoni: Sigurnost kao ključ uspjeha
Integracija Hrvatske u NATO, Europsku uniju i Eurozonu pokazala se kao jedan od ključnih faktora gospodarskog napretka. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji, sigurnost je postala presudna, a Hrvatska je percipirana kao sigurna destinacija – što se direktno odražava na snažan rast turističkog sektora. Zahvaljujući tome, hrvatske turističke kompanije mogu naplaćivati relativno više cijene, no važno je pritom ne pretjerati kako bismo ostali konkurentni.
Jedno od područja koje zahtijeva veći fokus je poljoprivredna proizvodnja, jer je to jedini sektor koji posljednjih godina ne bilježi rast. Nadamo se da će Podravkino preuzimanje poljoprivredno poslovanje Fortanove grupe doprinijeti poboljšanju situacije. S druge strane, industrijska proizvodnja dugoročno pokazuje pozitivan trend, što je dobar signal za budućnost.
Ulazak u Eurozonu donio je dodatni sloj zaštite – sada smo pod okriljem Europske središnje banke (ECB), što nam daje veću otpornost u slučaju novih ekonomskih kriza. Jedino što preostaje jest da Schengen ponovno profunkcionira onako kako je i zamišljen.
Vidimo snažan rast prihoda od turizma nakon 2020. i udio u BDP-u. naglasak na smanjenje u BDP-u, rastu unatoč, što jasno daje do znanja da Hrvatsko gospodarstvo napokon počinje raditi i van turističkog sektora.
Rumunjska u portfelju Erste Adriatic Equityija?
Rumunjsko tržište kapitala jedno je od najdinamičnijih u regiji i sve je više u fokusu investitora. Prošle godine upravo se u Rumunjskoj dogodio najveći IPO u Europi – državna energetska kompanija Hidroelectrica (njihov ekvivalent HEP-a) izašla je na burzu, a njezina tržišna vrijednost u tom trenutku premašila je 10 milijardi eura.
Energetski sektor igra ključnu ulogu na rumunjskom tržištu kapitala, a posebno je zanimljiva činjenica da je Rumunjska druga država u EU po zalihama prirodnog plina, odmah iza Nizozemske. Novo nalazište u Crnom moru, čija proizvodnja počinje sljedeće godine, donijet će dodatnih 8 milijardi kubika plina godišnje, što je višestruko više od godišnje potrošnje Hrvatske (2,3 – 2,5 milijardi kubika).
Još jedan važna činjenica za rumunjsko tržište kapitala je status kandidata za „Tržište u nastajanju“, što će privući značajno veći broj institucionalnih ulagača. Ovaj status povećava likvidnost i stabilnost tržišta, što ga čini još privlačnijim za dugoročna ulaganja.
Zašto uložiti u Erste Adriatic Equity?
Dionice bi trebale biti sastavni dio portfelja svakog investitora s dugoročnim horizontom – u suprotnom investitori propuštaju potencijalnu zaradu koju dionička tržišta nude.
Ako pogledamo brojke od kraja 2018. godine, unatoč svim izazovima poput pandemije i inflacije, Adriatic Equity ostvario je prinos od preko 80%. Konkretno, imovina porasla je za 6,7 milijuna eura, dok je kontribucija prinosa iznosila čak 10 milijuna eura.
Mi čvrsto vjerujemo u daljnju konvergenciju regionalnih ekonomija prema EU razinama, kao i u rast i daljnji razvoj tržišta kapitala i poslovanja kompanija u koje ulažemo. Adriatic Equity je dionički fond primjeren je za ulaganje na srednji i dugi rok, a redovita ulaganja putem trajnih naloga izvrsna su strategija za proizvode s višom volatilnošću.
Važno je shvatiti da volatilnost nije negativan fenomen – ona je prirodan i nužan dio financijskih tržišta. Povijest pokazuje da, uz pridržavanje preporučenog roka ulaganja, dionički fondovi dugoročno izlaze kao pobjednici, čak i u vremenima kriza.
Svakako prije ulaganja se trebamo prisjetiti glavnih načela ulaganja, a to je diverzifikacija. Ulaganje dijela portfelja u dioničke fondove može biti mudar potez, no preporučljivo je izbjeći ulaganje cjelokupnog iznosa u jedan fond. Mi vjerujemo da je Adriatic Equity izvrstan izbor, jer se regionalna tržišta i dalje razvijaju, a s njima i prilike za sve one koji se odluče na ulaganje.
Obveznički fondovi
Mješoviti fondovi
Dionički fondovi
Izjava o odricanju od odgovornosti
Ova mrežna stranica je sredstvo promidžbe. Ukoliko nije drugačije navedeno, izvor podataka je Erste Asset Management d.o.o. Komuniciramo na hrvatskom i engleskom jeziku. Prospekt (kao i eventualne izmjene prospekta) objavljen je u skladu sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (NN 44/16, 126/19 i 110/21, 76/22). Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, potrebno je pročitati prospekt i pravila fonda u koji se želi uložiti te dokument s ključnim podacima. Prospekt i dokument s ključnim podacima za ulagatelje dostupni su svim zainteresiranim osobama besplatno, u sjedištu društva za upravljanje kao i u svim poslovnicama depozitara. Točan datum zadnje objave prospekta, jezici na kojima su ključni podaci za ulagatelje dostupni kao i informacije o drugim mjestima na kojima su ti dokumenti dostupni objavljeni su na mrežnoj stranici www.erste-am.hr.
Ova mrežna stranica sadrži dodatne informacije za naše ulagatelje koje se temelje na razini znanja osobe zadužene za njihovo sastavljanje u vrijeme kad ih je sastavila. Naše analize i zaključci općenite su naravi i ne uzimaju u obzir individualne potrebe naših ulagatelja vezano za povrate, poreznu situaciju ili sklonost riziku. Napominjemo da povijesni prinos nije pouzdan pokazatelj budućeg razvoja fonda. Molimo vas da obratite pozornost na činjenicu da ulaganje u vrijednosne papire, osim opisanih izgleda, nosi sa sobom i rizike. Cijena udjela i prinos mogu kako rasti tako i padati.